Rješavanje problema banaka i sudjelovanje vjerovnika
Napomena o sanaciji banaka i sudjelovanju vjerovnika (bail-in)
Kao odgovor na financijsku krizu iz 2008. godine, mnoge zemlje su usvojile propise koji će omogućiti uredno saniranje banaka kojima prijeti neispunjavanje obveza bez potrebe za pomoći poreznih obveznika. To znači da dioničari i vjerovnici banaka mogu biti uključeni u svoje gubitke u slučaju likvidacije. Cilj ovih propisa je omogućiti sanaciju banaka bez korištenja javnih sredstava.
U tu svrhu, Europska unija usvojila je sljedeće akte:
- Direktivu o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i
- Uredbu o uspostavljanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru Jedinstvenog mehanizma za sanaciju i Jedinstvenog fonda za sanaciju (SRM Uredba).
BRRD, između ostalog, navodi da će svaka država članica EU osnovati nacionalno tijelo za sanaciju koje ima određena prava za sanaciju i oporavak kreditnih institucija. Ove mjere mogu imati negativne učinke na dioničare i vjerovnike banaka.
Točna priroda mjera na nacionalnoj razini koje tijela za sanaciju mogu poduzeti može se detaljno razlikovati. U nastavku objašnjavamo moguće mjere sanacije koristeći Njemačku kao primjer. Postupci rješavanja sporova u drugim zemljama, posebno izvaneuropskim zemljama, također mogu biti drugačiji, pa čak i značajniji.
Kada bih mogao biti pogođen?
Možete biti pogođeni kao dioničar ili vjerovnik banke, tj. ako posjedujete financijske instrumente koje je izdala banka (npr. dionice, obveznice ili certifikate) ili kao ugovorni partner banke ako imate potraživanja prema banci (npr. pojedinačne transakcije prema okvirnom ugovoru za financijske terminske transakcije).
Vrijednosni papiri koje vaša banka drži za vas, kao klijenta, na skrbničkom računu, a koje nije izdala skrbnička banka, nisu predmet mjere sanacije protiv te banke. Ako skrbnička banka prolazi kroz mjere sanacije, vaša vlasnička prava na te financijske instrumente na skrbničkom računu nisu pogođena.
Tko je tijelo za sanaciju?
Tijela za sanaciju osnovana su kako bi se omogućilo uredna sanacija u slučaju krize. Tijelo za sanaciju odgovorno za dotičnu banku ovlašteno je naložiti mjere sanacije pod određenim uvjetima.
Jedinstveni odbor za sanaciju (SRB ili Einheitlicher Abwicklungsausschuss u Njemačkoj) i Savezni institut za nadzor financijskih usluga (Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht — BaFin) su tijela za sanaciju odgovorna u Njemačkoj. Radi pojednostavljenja, sljedeća rasprava ne razlikuje SRB i BaFin.
Kada će doći do sanacije banke ili sudjelovanja vjerovnika?
Sanacijsko tijelo može naložiti određene sanacijske mjere ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
- Opstanak dotične banke je ugrožen. Ova se procjena provodi u skladu sa zakonskim zahtjevima i primjenjivat će se, na primjer, ako gubici banke znače da više ne ispunjava zakonske uvjete za odobrenje kao kreditna institucija.
- Ne postoje izgledi da će se neispunjavanje obveza banke spriječiti alternativnim mjerama privatnog sektora ili drugim regulatornim mjerama.
- Mjera je nužna u javnom interesu, tj. nužna i proporcionalna, a likvidacija kao dio redovnog postupka insolventnosti nije jednakovrijedna alternativa.
Koje mjere može poduzeti tijelo za sanaciju?
Ako su ispunjeni svi uvjeti za sanaciju, tijelo za sanaciju može poduzeti opsežne mjere, čak i prije insolventnosti, koje mogu imati negativan utjecaj na dioničare i vjerovnike banke, kao što su:
- Spašavanje financijskih sredstava (također poznato kao sudjelovanje vjerovnika): Tijelo za sanaciju može djelomično ili u cijelosti otpisati financijske instrumente i potraživanja prema banci ili ih pretvoriti u vlasnički kapital (dionice ili druga vlasnička sudjelovanja u društvu) kako bi stabiliziralo banku.
- Prodaja društva: Dionice, imovina, prava ili obveze banke koja se sanira prenose se u cijelosti ili djelomično na određenog kupca. Ukoliko prodaja društva utječe na dioničare i vjerovnike, na raspolaganje će im biti stavljena druga postojeća institucija.
- Premosna banka: Tijelo za sanaciju može prenijeti dionice u banci ili dio ili svu imovinu banke, uključujući njezine obveze, na premosnu banku. To može utjecati na sposobnost banke da ispuni svoje obveze plaćanja i isporuke prema vjerovnicima i smanjiti vrijednost dionica banke.
- Prijenos na društvo za upravljanje imovinom: Imovina, prava ili obveze prenose se na društvo za upravljanje imovinom radi upravljanja imovinom s ciljem maksimiziranja njezine vrijednosti do kasnije prodaje ili likvidacije. Slično prodaji tvrtke, vjerovnici će nakon prijenosa imati novog dužnika.
Tijelo za sanaciju može službeno naložiti prilagodbu uvjeta financijskih instrumenata koje je izdala banka i potraživanja prema njoj, npr. datum dospijeća ili kamatna stopa mogu se promijeniti na štetu vjerovnika. Nadalje, obveze plaćanja i isporuke mogu se izmijeniti, uključujući privremenu obustavu. Pravo vjerovnika na raskid ugovora i druga prava donošenja odluka koja proizlaze iz financijskih instrumenata ili potraživanja također se mogu privremeno obustaviti.
Pod kojim okolnostima sam pogođen/a bail-inom kao vjerovnik?
Hoćete li vi, kao vjerovnik, biti pogođeni bail-inom ovisi o opsegu naložene mjere i o klasifikaciji vašeg financijskog instrumenta ili potraživanja. U okviru bail-ina, financijski instrumenti i potraživanja dijele se u različite klase i koriste se prema pravnom redoslijedu prioriteta za obveze (kaskada obveza).
Sljedeća načela primjenjuju se na sudjelovanje dioničara i vjerovnika odgovarajućih klasa: Samo kada je klasa obveza u cijelosti iskorištena, ali nije dovoljna za odgovarajuću kompenzaciju gubitaka za stabilizaciju banke, sljedeća klasa obveza u kaskadi obveza može se otpisati ili konvertirati.
Određene vrste financijskih instrumenata i potraživanja zakonom su izuzete od bail-ina. Na primjer, depoziti pokriveni zakonskim sustavom osiguranja depozita do 100.000 EUR i obveze osigurane imovinom (npr. Pfandbriefe [pokrivene obveznice]). U kaskadi obveza banke osnovane u Njemačkoj, potrebno je razlikovati sljedeće klase:
1. Prvo, mjere sanacije utječu na redovni kapital Tier 1, a time i na vlasnike banke.
2. Nakon toga, pozivaju se vjerovnici dodatnog kapitala Tier 1 (imatelji neosiguranih trajnih podređenih dužničkih vrijednosnih papira i tihih sudjelovanja s klauzulama o konverziji ili amortizaciji, koja su podređena instrumentima dopunskog kapitala).
3. Nakon toga, dopunski kapital se koristi. To utječe na vjerovnike podređenih obveza (npr. imatelji podređenih kredita).
4. Sljedeći u kaskadi obveza su neosigurani podređeni financijski instrumenti i potraživanja koja ne ispunjavaju uvjete za dodatni kapital Tier 1 ili dopunski kapital.
5. Nakon njih u kaskadi obveza slijede neosigurani nepodređeni financijski instrumenti i nestrukturirani dužnički instrumenti1. Ova klasa uključuje samo dužničke vrijednosne papire koji
a) su izdani prije 21. srpnja 2018. i ne predstavljaju instrumente tržišta novca ili strukturirane proizvode; ili
b) su izdani od 21. srpnja 2018., imaju ugovorni rok od najmanje godinu dana, ne predstavljaju strukturirane proizvode i gdje ugovorni uvjeti i, u slučaju obveze objavljivanja prospekta, prospekt izričito navode da su rangirani ispod obveza sljedeće klase (6).
Ova klasa se također naziva "nepovlašteni nepodređeni" (ili viši nepovlašteni).
6. Sljedeća razina u kaskadi obveza uključuje sljedeće neosigurane obveze:
a) Dužnički instrumenti koji se ne mogu rasporediti u klasu (5), na primjer dužnički instrumenti izdani od 21. srpnja 2018. i koji nemaju nižu referencu ranga potrebnu za klasifikaciju u klasu (5).
b) Strukturirani, neosigurani financijski instrumenti i potraživanja (kao što su certifikati o burzovnim indeksima ili potraživanja od derivata). U takvim slučajevima, iznos otplate ili plaćanja kamata ovisi o neizvjesnom budućem događaju ili se podmirenje provodi na način koji nije isplata novca.
c) To također uključuje depozite veće od 100.000 EUR od tvrtki koje se ne mogu rasporediti u klasu (7).
Za razliku od klase (5), ova se klasa naziva i povlaštenim nepodređenim (ili višim povlaštenim).
7. Konačno, depoziti privatnih osoba, mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća također se mogu koristiti u mjeri u kojoj prelaze zakonsko jamstvo depozita od 100.000 EUR (ostali povlašteni depoziti).
Stoga se primjenjuje pojednostavljeni redoslijed odgovornosti prikazan na posljednjoj stranici (u smjeru strelice počevši od osnovnog kapitala Tier 1), pri čemu se niža klasa koristi samo za pokrivanje gubitaka ako korištenje prethodnih klasa nije dovoljno (vidi točku (Pojednostavljeni prikaz kaskade obveza)).
Sanacijsko tijelo može odstupiti od ovog načela u pojedinačnim slučajevima.
1 Dužnički instrumenti su obveznice na donositelja, prenosive obveznice i slična prava koja se po svojoj prirodi mogu trgovati na tržištu kapitala, te registrirane obveznice i zajmovi s mjenicama, u mjeri u kojoj se ne kvalificiraju kao povlašteni depoziti u klasi (6) ili kao pokriveni depoziti koji su isključeni iz otpisa i konverzije.
Koje posljedice mogu imati mjere sanacije za mene kao vjerovnika?
Ako tijelo za sanaciju naloži ili provede mjere prema ovim pravilima, vjerovnik ne smije raskinuti financijske instrumente ili potraživanja ili ostvariti bilo koja druga ugovorna prava isključivo na temelju ove mjere. To vrijedi sve dok banka ispunjava svoje glavne obveze prema uvjetima financijskih instrumenata i potraživanja, uključujući obveze plaćanja i izvršenja.
Ako tijelo za sanaciju provede opisane mjere, moguće je da se u cijelosti izgubi uloženi kapital dioničara i vjerovnika. Dioničari i vjerovnici financijskih instrumenata i potraživanja stoga mogu izgubiti cijelu kupovnu cijenu koju su potrošili na stjecanje financijskih instrumenata i potraživanja, kao i druge troškove povezane s kupnjom.
Sama mogućnost da se nalože mjere sanacije može otežati prodaju financijskog instrumenta ili potraživanja na sekundarnom tržištu. To može značiti da dioničari i vjerovnici mogu prodati financijski instrument ili potraživanje samo uz značajne popuste. Čak i u slučaju postojećih obveza otkupa banke izdavatelja, može se ostvariti značajan popust pri prodaji takvih financijskih instrumenata.
Ako se banka podvrgne postupcima sanacije, dioničari i vjerovnici ne bi trebali imati lošiji tretman od onog u okviru redovnih postupaka insolventnosti banke. Međutim, ako mjera sanacije dovede do toga da se dioničar ili vjerovnik nađe u lošijem položaju nego što bi bio u okviru redovnog postupka insolventnosti protiv banke, dioničar ili vjerovnik ima pravo tražiti naknadu od fonda osnovanog za potrebe sanacije (fond za restrukturiranje ili Jedinstveni fond za sanaciju, SRF). Ako se pojavi zahtjev za naknadu od SRF-a, postoji rizik da će rezultirajuća plaćanja biti izvršena mnogo kasnije nego što bi to bio slučaj da je banka uredno ispunila svoje ugovorne obveze.
Napomena prema članku 41(4) Delegirane uredbe (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016.
Određeni financijski instrumenti koje izdaju kreditne institucije i investicijska društva osmišljeni su kako bi ispunili regulatorne kapitalne zahtjeve prema Uredbi (EU) br. 575/2013, Direktivi 2013/36/EU i Direktivi 2014/59/EU.
To uključuje, posebno, instrumente redovnog kapitala Tier 1, dodatnog kapitala Tier 1 ili dopunskog kapitala izdane u klasama (1)–(3), podređene financijske instrumente i potraživanja opisane u klasi (4) i nepovlaštene dužničke instrumente klasificirane u klasi (5).
Ovi instrumenti obično imaju veći prinos od bankovnih depozita, ali nose veći rizik od neispunjavanja obveza u slučaju insolventnosti ili ako se provedu mjere sanacije zbog nižeg ranga i općenito nepostojećeg jamstva depozita. Za razliku od bankovnih depozita, ovim se instrumentima općenito može trgovati na sekundarnom tržištu, ali moguće je da se kupac ili prodavatelj ne mogu pronaći na sekundarnom tržištu (rizik likvidnosti) i da se tržišna cijena može promijeniti na štetu investitora (rizik promjene stope cijene).
Za detalje o prilikama i rizicima, pogledajte dokumentaciju proizvoda određenog financijskog instrumenta.
Gdje mogu saznati više?
BaFin je objavio informacije o sanaciji banaka i osiguravajućih društava te potencijalnoj podjeli gubitaka s klijentima:














